Dekant Atelier
Godina I · Broj 19Izlazi nedeljom, sredom i petkom

Parfemski — Glasnik

Nova izdanjaTrendoviGlasine iz industrije
Tema broja

Ekstrakt se vratio, i to šest puta brojniji

Oblik parfema koji je pre deset godina delovao kao ostatak prošlog veka postao je jedan od retkih delova tržišta koji i dalje brzo raste.

Bočica ekstrakta Merit New Wave
Foto: pres materijal Merit

ad je parfimerija dvadesetih godina prošlog veka postajala moderna, ekstrakt je bio pravilo, a ne luksuz. Parfem se kupovao u malim bočicama, nanosio kap po kap, a koncentracija od oko dvadeset odsto smatrala se normalnom. Onda su došle parfemska i toaletna voda, lakše, jeftinije i pogodnije za prskanje po ceo dan, i ekstrakt se povukao u vitrine sa najskupljim izdanjima. Još pre desetak godina mnoge kuće ga nisu ni nudile.

Sada se slika okrenula. Prema podacima istraživačke kuće Mintel koje prenosi WWD, 2020. je u svetu izašlo manje od sto novih ekstrakata, a 2025. više od šest stotina. Ove godine su ih predstavili i Chanel i Guerlain, ali i brendovi koji tek ulaze u parfeme: Merit, o čijem smo New Wave pisali u prošlom broju, odlučio je da mu drugi parfem bude baš ekstrakt, a ne lakša voda. Mintel beleži i zanimljivu razliku među generacijama: za ekstrakt zna oko 40 odsto ispitanika između 18 i 24 godine, a svega sedam odsto onih starijih od 55. Reč koju su bake smatrale staromodnom unuci doživljavaju kao novu.

Objašnjenja koja industrija nudi svode se na jednu reč, a to je trajanje. Valeria Acevedo, direktorka pariske izdavačke kuće Nez, koja je o tome objavila izveštaj, kaže da se parfemi danas ocenjuju pre svega po tome koliko dugo drže i koliko daleko se osećaju, i da kupci to javno upoređuju na mrežama. Dodaje još dva razloga. Bliski istok, gde su vrlo jake koncentracije uobičajene, postao je merilo za ceo svet. A pravila o sirovinama su suzila izbor materijala koji su nekada davali snagu, pa parfimeri tu snagu sve češće vraćaju jednostavno većom dozom.

Postoji i manje romantičan razlog, i niko ga ne krije. Ekstrakt otvara novi, viši cenovni razred iznad parfemske vode, i to za miris koji kupac već poznaje. Raspon je zato ogroman. Merit traži 92 dolara za 30 ml, Victoria Beckham 320 dolara za 50 ml, a mali brend Saujet, koji kaže da radi sa koncentracijom od oko 60 odsto, 2.250 dolara za 76 ml. Isti izveštaj upozorava na zamku: procenat na etiketi ne govori sve. Ako se u bočicu stavi dvadeset odsto koncentrata, a taj koncentrat je i sam napola rastvarač, mirisnih materija zapravo ima desetak odsto.

Šta to znači za nekoga ko bira parfem? Pre svega da reč „ekstrakt“ više nije garancija, nego obećanje koje treba proveriti. Ekstrakt najčešće sedi bliže koži i manje se širi od parfemske vode, a duže traje; neko upravo to želi, neko će ga doživeti kao tiši parfem. I Acevedo sama strahuje da bi se pojam mogao istrošiti ako postane samo nalepnica za višu cenu. Dobra vest je da je pitanje lako rešiti: ekstrakt se ne kupuje po procentu, nego po tome kako se ponaša na vašoj koži posle šest sati.


Bočica parfema Rabanne 1 Million Black
Foto: pres materijal Rabanne
Brojke

Tržište se usporava, ali niche i dalje raste dvocifreno

Kraj oktobra je vreme kvartalnih izveštaja, a dva iz sveta parfema ove nedelje pričaju istu priču. Španski Puig, vlasnik kuća kao što su Carolina Herrera, Jean Paul Gaultier i Rabanne, ostvario je u trećem kvartalu rekordan prihod, a njegov odeljak parfema i mode, koji čini skoro tri četvrtine ukupnog posla, porastao je organski za 3,9 odsto, na 985,8 miliona evra. Najbrže su rasli niche parfemi, i to dvocifreno, uz dobar početak novih izdanja La Favorite i 1 Million Black. Najjači region bila je Azija i Pacifik, sa rastom od 12,9 odsto u kvartalu. Francuski Interparfums, koji pod licencom pravi parfeme za Jimmy Choo, Lacoste, Coach i Guess, prijavio je prodaju od 265,5 miliona evra, 4,8 odsto više nego godinu ranije, i očekuje da godinu završi na gornjoj granici plana od 870 miliona. Njegov američki ogranak je, međutim, pokazao ravan kvartal, sa padom u Americi i rastom u Evropi. Iz zbira se vidi obrazac koji se ponavlja celu godinu: veliki dizajnerski parfemi rastu sporo, a rast vuku manje, skuplje kuće i nova tržišta. To je isti talas na kome jaše i ekstrakt iz teme ovog broja.

Ukratko — nova izdanja

Rabanne pretvara Fame u tri bombone

Fame Gummies su tri ograničena gurmanska flankera parfema Fame iz 2022: Marshmallow Baby (beli slez, malina, vanila), Citrus Sweety (juzu, cvet pomorandže, mleko) i Peachy Girl (breskva, šlag, sandalovina). Prodaju se samo kao set od tri bočice po 4 ml, za 35 dolara.

BeauFort London potapa duvan na dno mora

Sunken Tobacco, novi parfem u kolekciji Force Majeure, polazi od zamisli o fermentisanim, medenim listovima duvana koji su godinama ležali u drvenom sanduku na morskom dnu. Potpisuje ga Euan McCall; uz duvan su anis, šafran, medovina od višnje, morska trava, ambra i hrastova mahovina. Parfemska voda, 7,5 i 50 ml.

Astier de Villatte šeta Tangerom

Pariska kuća poznata po keramici izbacila je Tanger, posvećen skrivenom vrtu gorke pomorandže i limuna u marokanskoj medini. Potpisuje ga Sylvie Fischer: bergamot i mandarina, neroli i cvet pomorandže, mate za zelenu notu i mekan mošus. Bočice od 30 i 100 ml, od 105 do 205 dolara.

Duchaufour priređuje Neronovu gozbu

Festin je novi kožno-drvenasti parfem kuće L'Entropiste, koju je suosnovao Bertrand Duchaufour. Tema je gozba dok Rim gori, pa su tu kupina, akord tartufa, slan trag kavijara, koža, oud i ambra. Za 50 ml traži se 248 evra, za 100 ml 338 evra.

Matière Première boji ambru u crveno

Cherry Amber kuće parfimera Auréliena Guicharda zasad se prodaje samo na Bliskom istoku. Ambreni akord oboji prirodni ekstrakt višnje i ruža centifolija sa Guichardovih polja kod Grasa, a pojačava ga mošus Exaltolide. Parfemska voda od 100 ml; cena nije objavljena.

Kultura

Milano je dobio muzej italijanskog parfema

Početkom oktobra u Milanu je, u ulici Via Giorgio Washington, otvorena Perfume Passage Foundation, muzej posvećen istoriji parfimerije u Italiji. Smešten je u obnovljenoj zgradi iz dvadesetih godina, na dva sprata i oko hiljadu kvadrata, a osnovali su ga američki kolekcionari Jeffrey i Rusty Sanfilippo zajedno sa Milanezom Guidom Taronijem. Postavka broji više od tri hiljade predmeta, od devetnaestog veka do sedamdesetih: bočice, kutije, pudrijere, pribor za toaletni sto, reklamni plakati i arhivska dokumenta. Zanimljivo je što muzej ne priča priču o Parizu i Grasu, nego o Italiji, koja se u istoriji parfema obično pominje usput, iako je imala sopstvenu industriju, sopstvene kuće i sopstveni ukus. Za svakoga koga put nanese u Milano, ovo je dobar razlog da skrene sa uobičajene rute.

Istorija

Pre Pariza bila je Firenca

Kad se kaže parfem, misli se na Francusku, ali jedna od najstarijih adresa ovog zanata je u Firenci. Dominikanski monasi su 1221. osnovali samostan Santa Maria Novella i u njegovom vrtu gajili bilje od kog su pravili lekove, vodice i meleme; u srednjem veku te tri stvari nisu se strogo razdvajale. Iz te radionice nastala je Officina Profumo-Farmaceutica di Santa Maria Novella, koja za sebe kaže da je najstarija apoteka na svetu, a vrata za javnost otvorila je u šesnaestom veku. Najlepša priča u vezi sa njom je napola legenda: kada se Katarina Mediči 1533. udavala za budućeg kralja Francuske, monasi su za nju navodno napravili mirisnu vodu, kasnije nazvanu Acqua della Regina. Istoričari se oko detalja ne slažu, ali je slika dovoljno jaka da je preživela pet vekova: miris koji je sa mladom otputovao iz Firence u Francusku, zemlju koja će ga kasnije proglasiti svojim.

Nauka

Hemičar iz Vukovara i mošus u zatvorenom krugu

Mošus Exaltolide iz novog Matière Première ima zanimljivo poreklo, i vodi do čoveka rođenog u Vukovaru 1887. Leopold Ružička je dvadesetih godina, radeći u Švajcarskoj, rešio zagonetku mirisa mošusnog jelena i cibetke. Pokazao je da su njihovi glavni molekuli, muskon i civeton, veliki prstenovi od petnaestak i više atoma ugljenika, iako su hemičari tada verovali da tako veliki prstenovi ne mogu biti stabilni. Uz to je smislio i način da se takvi prstenovi prave u laboratoriji. Na tom otkriću počiva cela porodica takozvanih makrocikličnih mošusa, kojoj pripada i Exaltolide, a zahvaljujući njoj parfimerija danas za mošus ne mora da dira životinje. Ružička je 1939. dobio Nobelovu nagradu za hemiju, mada pre svega za druge radove. Danas po njemu nosi ime veleučilište u Vukovaru, a naš region, makar posredno, ima udela u gotovo svakoj modernoj bočici na polici.

Izvori

Parfemski Glasnik · Broj 19← Broj 18Strana 1
Parfemski Glasnik — novosti iz sveta parfema | Dekant Atelier